030 fra Vjenceslav

Fra Vjenceslav je moj radni kolega. Ne bi ovaj blog bija kompletan da on nema svoj poseban post u kojima se opisivaju događaji s njime.

1. Kupija ja DVD meni vrhunske grupe IL DIVO. Španjolac, Francuz, Švicarac, Američanin. Pivaju ki slavuji. I sad ja odma govorin njemu da san kupija DVD i da mu ga mogu pripeć ako želi. Pita on koji su to. Kažen ja to su četvorica pjevača koji pjevaju obrade i da pjevaju vrhunski. On odgovara da neće. Pitan ja zašto nećeš nisi ih ni čuja?
Kaže on: “Jebeš ti grupu di ih triba četvorica za pismu ispivat”

2. Stojimo nas trojica isprid radnje i pušimo. Ide prema nama neka curka 20 i koju godinu sa nekon torbom. I obraća se prvo šefu: “Dobar dan, jel van triba možda parfema, imam tu vrhunskih jeftinih parfema?”
A šef, stari đubar, pokaziva prema fra Vjenceslavu : “Ne triba, hvala, ali pitajte ovog kolegu možda njemu triba”.
Okrene se cura prema njemu, a fra Vjenceslav: “Ne triba mi parfem, ja koristim samo mašinsko ulje.”
Mi legli…

3. Bija ja jamac jednoj budali koja nije plaćala i sad sila meni ovrha na račun. Ja popizdija. A taman mi tribala sist lova za par dana jer san proda sve udjele onih gardijskih dionica. Ma baš san se živ nasekira tih dana. Srića sve se na kraju dobro riješilo. I, tako jedno jutro dok je trajala ta ovrha na mene, mora san ić kod korisnika koji je bija udaljen 100 metara od firme tako da san iša nanoge. Međutim, to jutro nisan uvatija misto za parking isprid firme, pa san popriko parkira i zagradija 2 aute. I kad san odlazija govorin fra Vjenceslavu: “Čuj, iden ja na teren nanoge, a ako moje auto bude smetalo evo ti kartica pa ga pomakni.”
A fra Vjenceslav mrtvo ladno odgovara: “Ostavi i prometnu, ako dođu ovi iz ovrhe da te ne tražu.”
Jeste se ikad od srca smijali u teškoj muci? Ja jesan…